Specifična priroda Ugovora o radu na određeno vreme prema novom Zakonu o radu i alternativno rešenje

Nedavno je Skupština Srbije usvojila brojne izmene Zakona o radu u kome su, između ostalog, izmenjene odredbe u vezi radnog odnosa na određeno vreme.

S obzirom da se kod velikog broja organizacija privatnog zdravstva, veoma često koristi ugovor o radnom odnosu koji se zasniva na određeno vreme, obaveštavamo vas i upozoravamo na njegove specifičnosti i predstavljamo alternativno rešenje.

Prema članu 37 Zakona o radu, Ugovor o radu na određeno vreme se koristi za zasnivanje radnog odnosa čije je trajanje unapred određeno objektivnim razlozima koji su opravdani rokom ili izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja. Ugovor o radu na određeno vreme se može sklopiti samo za vreme trajanja tih potreba.

Ovaj ugovor poslodavac može da zaključi za period koji sa prekidima ili bez njih traje do 24 meseca. Prekidom se smatra onaj kraći od 30 dana.

Slučajevi kada se Ugovor o radu na određeno vreme može zaključiti u različitim trajanjima od opšteg roka od 24 meseca su:

  • ako je to potrebno zbog zamene privremeno odsutnog zaposlenog, do njegovog povratka;
  • za rad na projektu čije je vreme trajanja unapred određeno, najduže do završetka projekta;
  • sa stranim državljaninom na osnovu dozvole za rad, u roku trajanja dozvole;
  • za rad na poslovima kod novosnovanog poslodavca (do jedne godine) na vreme koje ne može biti duže od 36 meseci;
  • sa nezaposlenim kome do ispunjenja jednog od uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju nedostaje do pet godina, najduže do ispunjenja uslova.

Dakle, priroda nove definicije ugovora o radnom odnosu na određeno vreme je takva da se sprečava korišćenje ovih ugovora na načine koji su do sada bili popularni u privatnom zdravstvu i ograničava njegovo dejstvo samo na poslove koji su ograničenog i precizno definisanog vremenskog okvira. Ovako definisan ugovor više je namenjen u oblastima poput građevinske industrije, konsaltinga ili međunarodnih projekata.

Osim toga, obrazloženje zašto se sklapa ugovor na određeno vreme, mora biti veoma precizno i detaljno (opseg projektog angažmana, trajanje i rokovi, tip posla za koji se angažuju radnici i dr.)

Vrlo bitna odredba je sledeća – ukoliko je ugovor o radu na određeno vreme zaključen suprotno odredbama ovog zakona ili ako zaposleni ostane da radi kod poslodavca najmanje pet radnih dana po isteku vremena za koje je ugovor zaključen, smatra se da je zasnovan radni odnos na neodređeno vreme.

Posebno upozoravamo na ovu zadnju navedenu odredbu – obratite pažnju na rok od 5 dana po isteku ugovora, kada se ugovor mora raskinuti ili će se smatrati da je zanovan radni odnos na neodređeno vreme.

Smatramo da u privatnoj zdravstvenoj praksi uglavnom nema vrste poslova za koje je zakonodavac novim propisima predvideo korišćenje ugovora o radu na određeno vreme, pa obaveštavamo i upozoravamo organizacije privatnog zdravstva da se suzdrže od preterane upotrebe ovog ugovora i  da mogu primenjivati alternativno rešenje.

Alternativno rešenje

Dobro alternativno rešenje u odnosu na dosadašnju praksu korišćenja ugovora o radu na određeno vreme je institut probnog rada, definisanog članom 36 Zakona o radu:

’’Ugovorom o radu može se ugovoriti probni rad za obavljanje jednog ili više povezanih, odnosno srodnih poslova utvrđenih ugovorom o radu.

Probni rad može da traje najduže šest meseci.

Pre isteka vremena za koje je ugovoren probni rad, poslodavac ili zaposleni može da otkaže ugovor o radu sa otkaznim rokom koji ne može biti kraći od pet radnih dana. Poslodavac je dužan da obrazloži otkaz ugovora o radu.

Zaposlenom koji za vreme probnog rada nije pokazao odgovarajuće radne i stručne sposobnosti prestaje radni odnos danom isteka roka određenog ugovorom o radu.’’

Karakteristika ovog rešenja je da se može primeniti i na početnike/pripravnike i na iskusne radnike koji po prvi put zasnivaju radni odnos sa nekim poslodavcem.

Rešenja koja donosi novi Zakon o radu na više mesta navode na potrebu da poslodavci mnogo bolje krenu da planiraju kadrovsku politiku i bolje se pozabave odabirom kadrova, jer faktički više nema brzog i jednostavnog ulaska i izlaska u ugovore o radu na određeno vreme.

Radno pravo i odnosi poslodavca i zaposlenog su među najkomplikovanijim odnosima u poslovanju i kroz praksu je opažen veoma uvećan broj sutuacija gde radnici podnose tužbe, angažuju stručnjače za radne posrove, podnose prijave Inspekciji rada i sl; što poslodavce često može dovoditi u komplikovane situacije i praviti im dodatne troškove.

Za sva pitanja iz ove oblasti konsultujte stručnjake i profesionalce.